Dok. št. 201 Napotila Narodnega Vijeća Slovencev, Hrvatov in Srbov v Zagrebu, sprejeta na seji njegovega Osrednjega odbora 24. novembra 1918 delegaciji, izbrani za izvedbo združitve Države Slovencev, Hrvatov in Srbov s kraljevinama Srbijo in Črno goro347
Konačnu organizaciju nove države može odrediti samo sveopća narodna ustavotvorna skupština svega ujedinjenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca s većinom od dvije trećine glasova. Konstituanta mora se sastati najkasnije 6 mjeseci poslije sklopljena mira. Izrijekom se konstituanti pridržava pravo, da odredi ustav, razumijevajući ovdje naročito državnu formu (monarhija ili republika), unutrašnje državno ustrojstvo i osnovna prava državljana; zatim državnu zastavu, te sjedište vlade i drugih državnih vrhovnih organa.
Do sastanka konstituante vršit će provizorno zakonodavnu vlast »Državno vijeće« kome pripadaju: svi članovi »Narodnog vijeća« u Zagrebu, koji će se nadopuniti s 5 članova »Jugoslavenskog odbora« u Londonu ; zatim razmjerni broj predstavnika kraljevine Srbije, koje će odabrati Narodna skupština u dogovoru s tamošnjim političkim strankama; te razmjeran broj predstavnika Crne Gore, koje će odabrati onamošnja Narodna skupština.
Državno vijeće Srba, Hrvata i Slovenaca odredit će na prvom sastanku provizornu državnu i pomorsku zastavu.
Vladarsku vlast vršit će do odluke konstituante kralj Srbije, odnosno prijestolonaslednik Aleksandar kao regent države Srba, Hrvata i Slovenaca. Regent nije odgovoran »Državnom vijeću«, pred kojim polaže zakletvu. On će po načelima parlamentarne vladavine imenovati vladu, koja uživa povjerenje »Državnog vijeća«. On ima pravo zakonodavne inicijative i sankcije. »Državno vijeće« može se odgoditi samo vlastitim zaključkom, a ne može se raspustiti prije sastanka konstituante.
Provizorno sjedište državne vlade i »Državnog vijeća« odredit će se sporazumno.
Državno vijeće bit će dužno, da provede izbore za konstituantu i da ju odmah sazove. Izborni red za konstituantu odredit će Državno vijeće na osnovu općeg, izravnog, proporcionalnog i tajnog prava glasa sa zastupstvom manjina.
Državna vlada, odgovorna Državnom vijeću, upravljat će državnim poslovima, pa ćc biti sastavljena od ministra predsjednika i ministara za sve grane državne uprave, te od 7 državnih tajnika, koji će imati mesto i glas u ministarskom vijeću, i to po jedan za Srbiju, za Hrvatsku i Sloveniju, za Bosnu i Hercegovinu, za Sloveniju, za Dalmaciju, za Crnu Goru, te za Bačku, Banat i Baranju. Državni tajnici imaju zastupati interese svoje zemlje u državnoj vladi, pa – predlažući državnoj vladi prijedloge zemaljskih vlada – imaju paziti, da se tim prijedlozima ne vrijeđaju ni zakoni ni državni interesi.
Poslovi spoljašnji, vojni, pomorski, državne financije, pošte i brzojavi izuzeti su iz djelokruga zemaljskih odnosno pokrajinskih vlada, te pridržani isključivo državnoj vladi. Druge poslove vode zemaljske odnosno pokrajinske vlade u autonomnom djelokrugu po uputama i pod nadzorom državne vlade.
U autonomnim poslovima vrše nad zemaljskom vladom nadzor zemaljski sabori, odnosno pokrajinska će se vijeća sastaviti po dogovoru stranaka dotične pokrajine; ne postigne li se sporazum, odlučit će državno vijeće. Na čelu pokrajinskih vlada stoje predstojnici – a u Zagrebu, na čelu zemaljske vlade ban, – koje imenuje vladar, odnosno regent na prijedlog zemaljskih sabora odnosno pokrajinskih vijeća.
Zemaljskim vladama doznačivat će potrebita financijalna sredstva državna vlada u okviru državnog proračuna, prihvaćena od Državnog vijeća.
Na znazi ostaju svi dosadanji zakoni i drugi propisi isto tako i organizacija sudova, na dosadašnje administrativno ustrojstvo i sadašnji organi zemaljskih vlada.
347.Zapisnik sa sednice Središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS. Građa o stvaranju jugoslovenske države : (1. I – 20. XII 1918). Tom II (Dragoslav Janković /ur./, Bogdan Krizman /ur./). Beograd : Institut društvenih nauka, 1964, str. 646.