Kraljevina Jugoslavija država Srba, Hrvata i Slovenaca je ustavna, parlamentarna i nasljedna Monarhija.
(...)113
Država Srba, Hrvata i Slovenaca deli se na pokrajine, okruge, (županije) i opštine. Pokrajine su ove;
Pokrajine se dele na okruge i opštine, koje su isto tako kao i pokrajine pravna lica po javnom i privatnom pravu. Okruzi (županije), srezovi (kotari) i opštine samoupravne su jedinice.
Svaka pokrajina, okrug (županija), srez (kotar) in opština ima svoju Skupštinu, odnosno svoj odbor. Pokrajinska i okružna skupština biraju sebi svoje predsedništvo.
Pokrajina ima svoju Vladu, koju Predsednik sastavlja. Pokrajinska Vlada je najviši izvršni organ pokrajinske samouprave.
Samouprava obuhvata:
Predsednika pokrajinske Vlade postavlja Vladaoc na podlagi Ministarskog Saveta, koji se bira od tri kandidata, koje je pokrajinska skupština odredila iz svoje sredine. Vladaoc ga tako isto razrešuje od njegove dužnosti.
Predsednik Pokrajinske vlade i njeni članovi odgovorni su u svim autonomnim stvarima Pokrajinskoj Skupštini. Protiv njihovih rešenja u autonomnim stvarima nije nikakva žalba dopuštena, nego jedino Pokrajinskom Upravnom Sudu.
Nadležni članovi Pokrajinske Vlade vrše poslove državne uprave u pokrajini, koji se odnose na autonomne resore. Predsednik Pokrajinske Vlade stoji na čelu cele civilne državne uprave u pokrajini. Članovi Pokrajinske Vlade odgovorni su u toj funkciji resornim ministrima, predsednik Pokrajinske Vlade pak Ministarskom Savetu.
Pokrajinska Vlada postavlja, premešta i odpušta činovnike sviju resora, kojima ona upravlja. Postavljanje, premeštaj ili otpuštanje činovnika od VI. činovničkog razreda na više, mora nadležni Ministar odobriti. Premeštaj činovnika iz resora, kojim upravlja Pokrajinska Vlada, u područje druge Pokrajinske Vlade ili u Ministarstvo i obratno, spada u djelokrug nadležnih resornih ministara, koji su pak pri tome vezani na saglasnost dotičnih Pokrajinskih vlada. Svi činovnici postavljeni od Pokrajinske Vlade, njoj su odgovorni.
Činovnici onih grana državne uprave u pokrajinama, kojima ne upravlja Pokrajinska Vlada, odgovorni su nadležnom Ministru, koji ih u sopstvenom delokrugu postavlja, premešta i otpušta. Načelnike najviših upravnih jedinica ove vrste u pokrajini postavlja, premešta i otpušta nadležni ministar u dogovoru sa Predsednikom Pokrajinske Vlade. U svima važnim stvarima ovi načelnici opšte sa nadležnim Ministrom preko Predsednika Pokrajinske Vlade.
U sporovima između raznih Pokrajinskih Vlada, kao i u sporovima između pokrajinske i centralne vlade, sudi naročiti državni sud.
Pored terno114 predloga za Predsednika Pokrajinske Vlade, poslovi Pokrajinske Skupštine sastoje se naročito još u sledećem:
Pokrajinska samouprava zadržava naročito:
Pokrajinska Skupština mora se sazvati bar dva puta godišnje. U prvom zasedavanju rešava pokrajinski proračun za iduću godinu po predlogu Pokrajinske Vlade, u drugom pak zasjedavanju rešava o računskom zaključku. Pokrajinska Skupština mora se sazvati ako to smatra za potrebno pokrajinska Vlada, odnosno njen Predsednik, ili ako to zahteva polovina njenih članova. Ako se u poslednjem slučaju Skupština ne sazove u roku od tri mjeseca, može se sama sastati na zasjedanje.
Zakone, koje reši Pokrajinska Skupština, predlaže Predsednik Pokrajinske Vlade preko Ministarskog Saveta Vladaocu na odobrenje pre nego što ih objavi. Ako se zakon ne odobri u roku od dva mjeseca, a i ne vrati Predsedništvu Pokrajinske Vlade, da bi ga mogla Skupština ponovo uzeti u pretres, onda može Predsednik Pokrajinske vlade, ako ga Pokrajinska Skupština izrično ovlasti, taj zakon objaviti.
Pokrajinska Vlada izdaje izvršne naredbe za sve pokrajinske kao i državne zakone.
Okružnog načelnika postavlja Pokrajinska Vlada, birajuči ga od tri dovoljno kvalifikovana kandidata, koje predlaže okružna skupština. Postavljanje mora odobriti Ministar Unutrašnjih Dela.
Pored terno predloga za okružnog načelnika poslovi okružne skupštine sastoje se naročito u sledećem:
112. Stenografske beleške : rad Ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, III : sednica XXVI.–XL. Zagreb : Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, [1921], Dodatek: Odvojeno mišljenje Jugoslovenskoga Kluba o nacrtu Ustava predloženog od Ustavnog Odbora, str. 3, 8–12.
113. Izpuščen je del besedila, ki se nanaša na dopolnila k posameznim členom vladinega ustavnega predloga in na že oblikovana stališča Slovenske ljudske stranke o socialnoekonomskih pravicah in dolžnostih državljanov. Posebne spremembe, ki so bile poudarjene v tem delu besedila, je predstavljala le zahteva po uvedbi dveh koordiniranih zakonodajnih skupščin (zbornic) – politične in socialnoekonomske.
114. Izžrebanega.