logo
ŽRTVE I.SVŽRTVE II.SVPOPISIZIC

/

Serijske publikacije

/

Razprave in gradivo

Interkulturni pristup etničkoj različitosti i etničke manjine. Uvodno razmatranje na primjeru Hrvatske, Norveške i Slovenije


Soavtor(ji):Boris Jesih (odg. ur.)
Leto:2008
Založnik(i):Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana
Jezik(i):bosanski/hrvaški/srbski
Vrst(e) gradiva:besedilo
Datoteke (1)
Ime:Razprave_in_gradiva-56-57.pdf
Velikost:5.26MB
Format:application/pdf
Odpri
Prenesi
Opis

U radu se nastoji na primjeru triju etnički pluralnih zemalja (Hrvatske, Norveške i Slovenije) inicijalno izdvojiti uporišta za interkulturni pristup etničkoj različitosti. Autori se najprije osvrću na različite teorijske pristupe propitivanju kulture, kulturnoga identiteta i oblika kulturne pluralnosti suvremenih društava. Polazište interkulturnoga pristupa etničkoj i kulturnoj različitosti jest da kultura, etničnost i identitet nisu stanja, odnosno nepromjenjive i zadane pojave, već procesi u okviru kojih grupna pripadnost ne znači danost, nego dinamičnu prepoznatljivost. U nastavku se na primjeru triju višekulturnih i višeetničkih društava sekundarnom analizom nastoji izvesti mogući okvir za istraživanje položaja etničkih skupina (manjina) u tim društvima na temelju kojega bi se mogao konstruirati predložak za politike regulacije etničke i kulturne različitosti. Ono što čini Hrvatsku, Norvešku i Sloveniju pogodnima za istraživanje jest to što njihova etničko-kulturna struktura povezana s njihovim društvenopovijesnim, ekonomskim i sociokulturnim obilježjima pruža dovoljno međusobnih relevantnih sličnosti (i razlika).

Metapodatki (11)
  • identifikatorhttps://hdl.handle.net/11686/9500
    • naslov
      • Interkulturni pristup etničkoj različitosti i etničke manjine. Uvodno razmatranje na primjeru Hrvatske, Norveške i Slovenije
      • An Intercultural Approach to Ethnic Diversity and Ethnic Minorities: Introductory Thoughts Based on the Example of Croatia, Norway and Slovenia
    • ustvarjalec
      • Jadranka Čačić-Kumpes
      • Josip Kumpes
    • soavtor
      • Boris Jesih (odg. ur.)
    • predmet
      • kultura
      • interkulturnost
      • etnične manjšine
      • culture
      • interculturality
      • cultural plurality
      • ethnic diversity
      • ethnic minorities
      • minority rights
    • opis
      • The paper intends to establish a preliminary foundation for an intercultural approach to ethnic diversity, based on the example of three ethnically plural countries (Croatia, Norway and Slovenia). First, the authors address different theoretical approaches towards the examination of culture, cultural identity and the form of cultural plurality in contemporary societies. The starting point of the intercultural approach to ethnic and cultural diversity is that culture, ethnicity and identity are not conditions, i.e. unchangeable and given phenomena, but rather processes within which group affiliation does not imply something fixed but instead involves dynamical identification. Furthermore, based on the example of these three multicultural and multiethnic societies, by conducting a secondary analysis, the authors attempt to derive a possible framework for researching the status of ethnic groups (minorities) in these societies, on the basis of which a template for regulative policies of ethnic and cultural diversity could possibly be constructed. The reason why Croatia, Norway and Slovenia are appropriate research examples lies in the fact that their ethno-cultural structures, in association with their socio-historical, economical and socio-cultural characteristics, provide sufficient mutual relevant similarities (and differences).
      • U radu se nastoji na primjeru triju etnički pluralnih zemalja (Hrvatske, Norveške i Slovenije) inicijalno izdvojiti uporišta za interkulturni pristup etničkoj različitosti. Autori se najprije osvrću na različite teorijske pristupe propitivanju kulture, kulturnoga identiteta i oblika kulturne pluralnosti suvremenih društava. Polazište interkulturnoga pristupa etničkoj i kulturnoj različitosti jest da kultura, etničnost i identitet nisu stanja, odnosno nepromjenjive i zadane pojave, već procesi u okviru kojih grupna pripadnost ne znači danost, nego dinamičnu prepoznatljivost. U nastavku se na primjeru triju višekulturnih i višeetničkih društava sekundarnom analizom nastoji izvesti mogući okvir za istraživanje položaja etničkih skupina (manjina) u tim društvima na temelju kojega bi se mogao konstruirati predložak za politike regulacije etničke i kulturne različitosti. Ono što čini Hrvatsku, Norvešku i Sloveniju pogodnima za istraživanje jest to što njihova etničko-kulturna struktura povezana s njihovim društvenopovijesnim, ekonomskim i sociokulturnim obilježjima pruža dovoljno međusobnih relevantnih sličnosti (i razlika).
    • založnik
      • Inštitut za narodnostna vprašanja
    • datum
      • 2008
    • tip
      • besedilo
    • jezik
      • Bosanski/hrvaški/srbski
    • jeDelOd