Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaestak godina

Jezik: hrvaški
Vrsta gradiva: Besedilo
Leto: 2007
Založnik(i): Inštitut za slovensko izseljenstvo ZRC SAZU, Ljubljana


  • Podroben opis
    U radu se analizira iseljavanje hrvatskog stanovništva izvan današnjih državnih granica u posljednjih petnaest godina metodološki temeljeno na analizi službenih podataka Državnoga zavoda za statistiku tj. službenih priopćenja u kojima se vodi evidencija o međunarodnoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske, zbog nedostatka valjanog registra stanovnika Hrvatske. Sumirajući rezultate proteklih petnaest godina zaključuje se kako je najviše hrvatskih građana iselilo iz Grada Zagreba, a najmanje iz Međimurske županije, dok je najviše hrvatskih građana iselilo izvan granica Hrvatske 1997. godine. Razlozi iseljavanja su ekonomske, političke i psihološke prirode. Najveći broj hrvatskih građana iseljava prema zemljama stare emigracije Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, ali i prema novim zemljama emigracije Sloveniji i Češkoj. Do 1991. godine prema Sloveniji odvijale su se tzv. međurepubličke migracije. Nakon 1991. godine, budući Republika Hrvatska i Slovenija postaju samostalne i međunarodne priznate države, migracije hrvatskog stanovništva prema Sloveniji postaju međunarodne, ali kao nastavak nekadašnjih međurepubličkih. Na temelju analize stanja tijekom proteklih petnaest godina u radu se zaključuje kako je Republiku Hrvatsku napustilo 147 252 hrvatskih građana u dobi od 30-45 godina tj. u posljednjih petnaest godina Hrvatska je izgubila demografski potencijal koji odgovara veličini broja stanovnika grada Rijeke. Budući da neusklađenost popisnih metodologija otežava praćenje iseljavanja stanovništva kao i činjenica da se ni na temelju evidencije MUP-a ne može utvrditi točan broj hrvatskih iseljenika jer odlazak u inozemstvo ne podrazumijeva obvezu odjavljivanja s jedne ili više adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj je ta osoba prijavljena rezultate ne možemo smatrati u potpunosti točnima.

  • Vsi metapodatki
    • dcterms:identifier http://hdl.handle.net/11686/26999
    • dcterms:title
      • Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaestak godina
    • dcterms:creator
      • Rebeka Mlinarčić Žabčić
    • dcterms:subject
      • izseljevanje
      • izseljenci
      • migracije
      • prebivalstvo
      • Hrvaška
      • emigration
      • emigrants
      • migration
      • population
      • Croatia
    • dcterms:abstract
      • U radu se analizira iseljavanje hrvatskog stanovništva izvan današnjih državnih granica u posljednjih petnaest godina metodološki temeljeno na analizi službenih podataka Državnoga zavoda za statistiku tj. službenih priopćenja u kojima se vodi evidencija o međunarodnoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske, zbog nedostatka valjanog registra stanovnika Hrvatske. Sumirajući rezultate proteklih petnaest godina zaključuje se kako je najviše hrvatskih građana iselilo iz Grada Zagreba, a najmanje iz Međimurske županije, dok je najviše hrvatskih građana iselilo izvan granica Hrvatske 1997. godine. Razlozi iseljavanja su ekonomske, političke i psihološke prirode. Najveći broj hrvatskih građana iseljava prema zemljama stare emigracije Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, ali i prema novim zemljama emigracije Sloveniji i Češkoj. Do 1991. godine prema Sloveniji odvijale su se tzv. međurepubličke migracije. Nakon 1991. godine, budući Republika Hrvatska i Slovenija postaju samostalne i međunarodne priznate države, migracije hrvatskog stanovništva prema Sloveniji postaju međunarodne, ali kao nastavak nekadašnjih međurepubličkih. Na temelju analize stanja tijekom proteklih petnaest godina u radu se zaključuje kako je Republiku Hrvatsku napustilo 147 252 hrvatskih građana u dobi od 30-45 godina tj. u posljednjih petnaest godina Hrvatska je izgubila demografski potencijal koji odgovara veličini broja stanovnika grada Rijeke. Budući da neusklađenost popisnih metodologija otežava praćenje iseljavanja stanovništva kao i činjenica da se ni na temelju evidencije MUP-a ne može utvrditi točan broj hrvatskih iseljenika jer odlazak u inozemstvo ne podrazumijeva obvezu odjavljivanja s jedne ili više adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj je ta osoba prijavljena rezultate ne možemo smatrati u potpunosti točnima.
      • The article analyses emigration of Croatian population in the last fifteen years. It is methodologically based on the analysis of data provided in the reports of the Central Bureau of Statistics, i.e. in the official reports on international migration of population of Croatia, due to absence of valid population census. Summarising the results of the past fifteen years, it becomes clear that the largest number of Croatian citizens moved out of the city of Zagreb and the lowest number from Međimurje Parish, while most of the Croatian citizens moved out of Croatia in 1997. Reasons for emigration are of economic, political and psychological nature. The highest number of Croatian citizens emigrate to the countries of old emigration, Germany, Austria and Switzerland, but also to the new countries of emigration, Slovenia and Czech Republic. Until 19991 there were so-called inter-republic migrations occurring between Croatia and Slovenia. After 1991, Croatia and Slovenia became independent and internationally recognised states. Therefore, Croatian emigration to Slovenia became international in its character, although it was still a continuation of the once inter-republic migration flows. On the basis of the analysis of situation during the past fifteen years it is concluded, that147.252 Croatian citizens, aged from 30 to 45, emigrated from the Republic of Croatia. Therefore, in the last fifteen years Croatia lost a demographic potential as high as the number of residents of the town Rijeka. Because methodologies of statistics are not harmonised, the monitoring of emigration is difficult. This is also so due to inability to determine a precise number of Croatian emigrants on the basis of reports by the Ministry of Interior, because in the Republic of Croatia an emigrant is not required to report the change of address. Therefore, the results can not be considered as entirely correct and valid.
    • dcterms:publisher
      • Inštitut za slovensko izseljenstvo ZRC SAZU, Ljubljana
    • dcterms:type
      • Text
    • dcterms:source
      • SISTORY:ID:26999
    • dcterms:language
      • hrv
    • dcterms:isPartOf