/
Serijske publikacije
/
Dve domovini / Two Homelands
Trajnost povratka kao fizički i sintetički indikator održivosti. Primjer srpskih povratnika u Hrvatsku
Soavtor(ji):Jure Gombač (ur.), Kristina Toplak (ur.), Jernej Mlekuž (ur.)
Leto:2008
Založnik(i):Inštitut za slovensko izseljenstvo ZRC SAZU, Ljubljana
Vir(i):Dve domovini, 2008, št. 27
Jezik(i):hrvaščina
Vrst(e) gradiva:besedilo
Ključne besede:begunci, povratniki, Srbi, Hrvaška, vzdržnost povratka, tipi povratnikov, refugees, returnees, Croatia, Serbs, sustainability of return, types of returnees
Avtorske pravice:
To delo avtorjev Milan Mesić, Dragan Bagić je ponujeno pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Brez predelav 4.0 Mednarodna
Datoteke (1)
Ime:Dve_domovini_27.pdf
Velikost:4.02MB
Format:application/pdf
Stalna povezava:https://hdl.handle.net/11686/file15836
Opis
Tradicionalno shvaćanje povratka izbjeglica kao jednokratnog i konačnog čina u novije je vrijeme izloženo oštrim kritikama teoretičara i istraživača migracija i izbjeglištva. Čini se da je u kratko vrijeme prevladalo shvaćanje da je povratak složen, dugotrajan, pa i višesmjeran proces, koji u svakoj fazi može postati reverzibilan. Praćenja povratnika ubrzo su 'otkrila' da mnogi od njih, prije ili kasnije odlaze u nove migracije. Zaključeno je da nije dovoljno da povratnici jednom pređu granicu svoje domovine u povratnom smjeru, nego da povratak treba biti uspješan odnosno održiv. Pokazalo se, međutim, da održivost povratka nije lako odrediti, a osobito 'mjeriti'. Najjednostavnije 'održivost' se određuje izostankom ponovne migracije nakon povratka. U svom empirijskom istraživanju održivosti povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku autori su konceptualizirali i operacionalizirali čak sedam aspekata održivosti povratka: trajnost, sigurnost, socio-demografska struktura povratnika, društvenoekonomski uvjeti, izbjegličko iskustvo, povratnička (manjinska)prava, te subjektivne ocjene uvjeta. Ovdje skraćeno iznose rezultate vezane uz prvu dimenziju povratka. Oni potvrđuju dosadašnje spoznaje i očekivanja da veliki dio registriranih povratnika zapravo na adresama koje su prijavili. Na kraju ističe se potreba diferenciranog shvaćanja izbjeglica i povratnika, da bi se bolje mogli razumjeti povratnički procesi. Stoga je predložena tipologija povratnika: A) bezuvjetni trajni; B) uvjetni trajni; C) polupovratnici ili transgranični (transnacionalni); D) neformalni povratnici; E) formalni ili kvazi-povratnici.
Metapodatki (12)
- identifikatorhttps://hdl.handle.net/11686/27012
- naslov
- Trajnost povratka kao fizički i sintetički indikator održivosti. Primjer srpskih povratnika u Hrvatsku
- Return Durability as a Physical and Synthetical Indicator of Sustainability. Example of the Serb Returnees in Croatia
- ustvarjalec
- Milan Mesić
- Dragan Bagić
- soavtor
- Jure Gombač (ur.)
- Kristina Toplak (ur.)
- Jernej Mlekuž (ur.)
- predmet
- begunci
- povratniki
- Srbi
- Hrvaška
- vzdržnost povratka
- tipi povratnikov
- refugees
- returnees
- Croatia
- Serbs
- sustainability of return
- types of returnees
- opis
- Tradicionalno shvaćanje povratka izbjeglica kao jednokratnog i konačnog čina u novije je vrijeme izloženo oštrim kritikama teoretičara i istraživača migracija i izbjeglištva. Čini se da je u kratko vrijeme prevladalo shvaćanje da je povratak složen, dugotrajan, pa i višesmjeran proces, koji u svakoj fazi može postati reverzibilan. Praćenja povratnika ubrzo su 'otkrila' da mnogi od njih, prije ili kasnije odlaze u nove migracije. Zaključeno je da nije dovoljno da povratnici jednom pređu granicu svoje domovine u povratnom smjeru, nego da povratak treba biti uspješan odnosno održiv. Pokazalo se, međutim, da održivost povratka nije lako odrediti, a osobito 'mjeriti'. Najjednostavnije 'održivost' se određuje izostankom ponovne migracije nakon povratka. U svom empirijskom istraživanju održivosti povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku autori su konceptualizirali i operacionalizirali čak sedam aspekata održivosti povratka: trajnost, sigurnost, socio-demografska struktura povratnika, društvenoekonomski uvjeti, izbjegličko iskustvo, povratnička (manjinska)prava, te subjektivne ocjene uvjeta. Ovdje skraćeno iznose rezultate vezane uz prvu dimenziju povratka. Oni potvrđuju dosadašnje spoznaje i očekivanja da veliki dio registriranih povratnika zapravo na adresama koje su prijavili. Na kraju ističe se potreba diferenciranog shvaćanja izbjeglica i povratnika, da bi se bolje mogli razumjeti povratnički procesi. Stoga je predložena tipologija povratnika: A) bezuvjetni trajni; B) uvjetni trajni; C) polupovratnici ili transgranični (transnacionalni); D) neformalni povratnici; E) formalni ili kvazi-povratnici.
- Traditional understanding of refugee return as one-time and a definite act has recently been vigorously criticized by the theoreticians and researchers in refugee studies. It seems that in a short period of time opinion prevailed that return is always a complex long-term and diversified process, which in each of its phases can become reversible. Filed researches already ‘revealed’ that many returnees do not stay actually in their places and homeland of origin but re-emigrate. This finding has lead to conclusion that simple crossing of boarder in opposite direction is not the real indicator of return. Instead, it should be successful i.e. sustainable. The most common ‘measure’ of sustainability is absence of repeated migration. The authors have conceptualized and operacionalized seven aspects of return sustainability: I. the extent of return durability; II. feeling of safety; III. socio-demographic characteristics of returnees; IV. socio-economic conditions; V. refugee experience and orientation towards return; VI. citizenship and minority rights; VII. subjective perception of living conditions. Here are only findings relating to the first dimension presented and discussed, accompanied by the returnee typology proposed by the authors, in order to better understand complexity of return movements. They differentiate the following types of returnees: A) unconditional permanent; B) conditional permanent; C) semi-returnees or transnational; D) non-formal; E) formal or quasi-returnees.
- založnik
- Inštitut za slovensko izseljenstvo ZRC SAZU
- datum
- 2008
- tip
- besedilo
- jezik
- Hrvaščina
- jeDelOd
- pravice
- licenca: ccByNcNd